Dr. sc. Mile Marinčić: Izvješće o radu povjerenika za Hrvatski martirologij Sisačke biskupije u godini 2013.

Kategorija: Vijesti KHM/CHM Kreirano: Utorak, 28 Siječanj 2014

Na samome početku potrebno je reći da se biskup sisački mons. Vlado Košić s punom zauzetošću zauzeo za što aktivniji rad u okviru pokušaja donošenja što cjelovitije istine o stradanju Hrvata – katolika pod kraj i nakon II. Svjetskog rata. Od trenutka kako me je Biskup Vlado Košić imenovao povjerenikom za Hrvatski martirologij Sisačke biskupije poduzeo sam slijedeće: 

Prije svega zamolio sam sve župnike da u okviru svojih župa pronađu jednu osobu (animatora) koja će prikupljati materijale u okviru župe, naravno zajedno sa župnikom te navedene materijale slati meni kao povjereniku, ili mi ih predati prilikom naših susreta.

Osim navedenog pristupa, zamolio sam članstvo Matice hrvatske, čiji sam i sam član, da se uključi i pomogne u prikupljanju podataka, što je također dalo dobre rezultate.

U konačnici smo napravili susrete na razini dekanata, koji su također pokazali dobre rezultate.

 

U pojedinim dekanatima uvelike smo pojednostavili proces rada s biranjem dekanatskih koordinatora, koji su na sebe preuzeli posao jednog dekanata (kutinski, petrinjski, glinski, pokupski...), što jako dobro funkcionira i olakšava rad povjereniku.

Naravno uz sve navedeno, kao povjerenik stojim na raspolaganju svima koji me pozovu, za bilo koje svjedočenje, ne samo žrtve imenom i prezimenom, nego i svjedočenje o grobnicama, događanjima isl. (Bi sam u Popovači, Oborovu, Posavskim Bregima, Dubrovčaku, Kloštar Ivaniću, Topuskom, Kravarskom, Donjoj Kupčini...)

Što se pisanih tragova tiče, možemo svakako spomenuti:

  1. Stjepan Radić, Žrtvoslov kostajničkog i dubičkog kraja, SofTek Sisak, Kostajnica, 2004.
  2. Dragutin Pasarić, Kutina – prešućivane žrtve II. svjetskog rata, Spiritus movens d.o.o., Kutina, 2007.
  3. Katica Gašljević Tomić, Selo i župa Viduševac, Ibis grafika d.o.o. Zagreb, Zagreb, 2010.
  4. Jakša Raguž, Hrvoje Kekez, Vladimir Krpan, Osam stoljeća Čuntića 1211 -2011, Matica hrvatska u Petrinji i Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2012.

Što se tiče Sisačke biskupije, ona je započela s izdavanjima u okviru posebne biblioteke za Hrvatski martirologij.

Knjiga 1.: Lojzo Butorac, Ratne i poratne žrtve Drugog svjetskog rata na području Sisačke biskupije, Sisačka biskupija, Sisak, 2013.

Knjiga 2.: Damir Borovčak, Zrin 70. Godina poslije komunističkog genocida ili zločinački „antifašizam“ protiv hrvatskog pučanstva, Sisačka biskupija, Sisak, 2013.

 

Mogu spomenuti da je u okviru Kutinskog dekanata za 4 župe u okolici Popovače također u pripremi izdavanje knjige o žrtvama pod kraj i nakon Drugog svjetskog rata.

Istim putem trenutačno se razvija rad na području Pokupsko-vukomerečkog dekanata  u našoj Biskupiji.

Što se tiče Ivanić-Gradskog dekanata, slijedi pokušaj izdavanja knjige u dva dijela (Drugi svjetski rat i poraće te domovinski rat).

Što radimo:

Kako je moja predšanica Spomenka Jurić, prof u svom radu naznačila

1. U određene dane obljetnica slavi se posebna Sveta misa za mučenike i žrtve iz vremena komunističke vladavine:

-  23. kolovoza obilježava se Dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritativnih režima               20. stoljeća

-  u nedjelju poslije Male Gospe, obilježava se na Zrinu posebno teško stradanje                                    stanovništva ovog kraja za vrijeme II. svjetskog rata

2. U Zrinu je župna crkva Našašća Svetog Križa srušena za vrijeme II. svjetskog rata, a Sveta misa slavi se na mjestu gdje je nekad stajala crkva. Sisačka biskupija namjerava ponovno izgraditi istu crkvu kakva je bila, na istom mjestu.[1]

3. Posebno je važno obilježavanje mjesta stradanja i podizanje spomenika. Na području Biskupije obilježeno je više mjesta stradanja: na području petrinjske župe Svetog Lovre, kutinske župe Blažene Djevice Marije Snježne, župe Svete Ane Osekovo, itd. postavljeni su križevi. U gradu Kutini, mjestima Potok i  Gvozdansko podignuti su spomenici s popisom imena žrtava.

U Sisku, u kojem je do Domovinskog rata stajao veliki broj spomenika i spomen obilježja "narodnooslobodilačkoj revoluciji i socijalističkoj izgradnji", još nije podignut niti jedan spomenik prešućivanim žrtvama.[2]

Sisačka biskupija namjerava obilježiti mjesta stradanja u Sisku i to postavljanjem spomenika.

Isto tako već se dogovaralo i postavljanje spomen obilježja i na drugim mjestima, na području Čemernice i šume Šašava.

Biskupija će posebno inicirati i postavljenje spomen obilježja poginulim svećenicima.

4. Radi poznavanja istine o stradanju, Biskupija će objaviti određene publikacije – knjižni niz o prešućivanim žrtvama.

Već su obavljeni prvi dogovori s gospodinom Lojzom Buturcem, o objavljivanju knjige o svećenicima s područja Biskupije.

Veliki zadatak je prikupljanje i objavljivanje podataka o žrtvama u onim župama gdje se to još nije započelo.

5. Organizirat će se posebne tribine i predavanja, ne samo u katedralnoj župi, već i drugim župama Biskupije, kako bi vjernici saznali istinu o povijesnim zbivanjima u vremenu komunističke vladavine.

Što je učinjeno:

Što se tiče točki 1. I 2. One se uredno ispunjavaju. Zadnje što je u tom pravcu učinjeno jest osnivanje zaklade za gradnju Crkve na Zrinu.

Što se tiče točke 3. Svakako će se u dogledno vrijeme, kad sumiramo rezultate prikupljanja podataka o žrtvama i grobnicama uputiti zahtjev prema mjerodavnim tijelima Republike Hrvatske za podizanje obilježja na mjestima stradanja.

Posebnu brigu posvetit će se stradanju svećenika naše biskupije i vjernika laika koji su stradali zbog vjere. Već se je započelo s informiranjem vjernika po župama o stradanju svećenika Sisačke biskupije.

Također, po točki 4. Već se krenulo u realizaciju navedenih projekata izdavanja publikacija i knjiga o stradanjima pod kraj i nakon drugog svjetskog rata. Utemeljena je Biblioteka Sisačke biskupije za hrvatski martirologij.

Svakako da ćemo nakon zaokruživanja prikupljenih podataka krenuti u informiranje vjernika o stradanju Hrvata – katolika u vrmenu II. svjetskog rata i poraća.

Pred nama je još puno posla, ali uz Božju pomoć i zagovor Blažene Djevice Marije, vjerujemo kako ćemo svakim danom sve više i sve bliže dolaziti istini, rasvjetljujući je sa svih strana, svjesni da što zbog vremenskog odmaka, što zbog sustavnog uništavanja izvora i podataka od strane odgovornih tijekom komunističkog režima, nikada nećemo spoznati cjelovitu istinu o navedenom vremenu.

 



[1] Pripreme za ponovnu izgradnju crkve Našašća Svetog Križa su već započele; zatražen je povrat zemljišta, izvršeno je arheološko rekognosciranje terena i napravljen je idejni projekt.

[2] Na području tadašnje općine Sisak (danas Grad Sisak, općina Lekenik, općina Sunja i općina Martinska Ves) postojalo je 146 spomenika i spomen obilježja "narodnooslobodilačkoj revoluciji i socijalističkoj izgradnji"

Hitovi: 5802